Zemlja značenje

Zemlja, treći unutarnji planet Sunčeva sustava s jednim prirodnim satelitom (→ Mjesec). Oko Sunca se kreće na sr. udaljenosti od 149,6 mil. km po eliptičnoj stazi srednjom brzinom od 29,76 km/s. Oko polarne (rotacijske) osi okrene se za 23 h 56 min i 4 s (zvjezdani dan); rotacijska je brzina na ekvatoru 465,1 m/s. Posljedica je rotacije sploštenost Zemlje na polovima koja iznosi 1:297. Os rotacije nagnuta je prema ravnini ekliptike za 66° 33'; u središtu Zemlje sijeku se rotacijska i ekliptička os pod kutom od 23° 27'; pod istim kutom sijeku se također ekvatorska i ekliptička ravnina. Točke u kojima se sijeku ravnina ekliptike i ravnina ekvatora zovu se ekvinokcijske točke (proljetna i jesenska). Z. obiđe ekliptiku (360°) za 365 dana, 6 h, 9 min i 54 s (siderička godina); da ponovno stigne u proljetnu točku, koja se u međuvremenu pomakne ususret Zemlji, treba 365 dana, 5 h i 49 min – tropska godina, koja je za 20 min kraća od sideričke. Oblik Zemlje sličan je rotacijskom elipsoidu, kojemu je ekvatorski polumjer 6378,39 km, a polarni polumjer 6356,91 km; pravi je fizički oblik Zemlje geoid. Opseg je ekvatora 40 076,594 km, meridijanskoga kruga 40 009,153 km, površina Zemlje 510 100 933 km2, obujam 1,083 · 1021 m3, masa oko 5,976 · 1024 kg, prosječna gustoća 5,515 · 103 kg/m3. Z. se sastoji od kore, plašta i jezgre. Koru (debljina 6–70 km) tvore granitna, kontinentalna kora (→ sial), i bazaltna, oceanska kora (→ sima). Plašt (dubina do 2900 km) sastoji se od gornjega plašta (peridotiti), srednjega plašta ili astenosfere (plastičan) i donjega plašta. Kora s gornjim plaštom tvori litosferu (6–100 km); ona se dijeli u petnaestak ploča (→ tektonika ploča). Jezgra se nastavlja na plašt, a sastoji se od vanjske jezgre (plastična; željezo, nikal, silikati) i unutarnje jezgre (kruta; željezo). Od površine Z. prema unutrašnjosti rastu sr. gustoća (2,7 · 103 kg/m3 u kori do 10,7 · 103 kg/m3 u jezgri), temperatura (o. 4000–5000 °C u jezgri; → geotermijski stupanj) i tlak (do 3,5 TPa). Zemljina starost procijenjena je na o. 4,6 mlrd. god. Vanjski su omotači Zemlje (sfere): atmosfera (plinoviti zračni omotač) koja obavija Zemlju i s njom se kreće kao cjelina, hidrosfera koju tvori sva voda na površini Zemlje i biosfera koja obuhvaća sveukupan organski svijet na površini Z. i do određene dubine u vodi. Od ukupne površine Z. otpada na kopno 149 mil. km2 (29,2%), a na more i unutrašnje vode 361 mil. km2 (70,8%). Kopno se dijeli na 7 kontinenata: Europu, Aziju, Afriku, Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku, Australiju i Antarktiku. Od ukupne površine mora Tihom oceanu pripada 179 mil. km2 (o. 50%), Atlantskom 106,5 mil. km2 (29%) i Indijskom 75 mil. km2 (21%). Najveća je uzvisina na Zemlji Mt. Everest, 8850 m; najveća je morska dubina u Marijanskoj brazdi, 10 924 m. Na Z. živi 6,49 mlrd. ljudi ili 44 st. na 1 km2 kopna.