Srbija i Crna Gora značenje

Srbija i Crna gora, bivša država na Balkanskom poluotoku, na JI Europe; 102 173 km2, 10 684 700 st. Gl. grad Beograd; veći gradovi: Novi sad, Niš, Priština, Kragujevac, Podgorica. Obuhvaća J dio Panonske nizine (Vojvodina), širok planinski pojas Dinarida koji se prema J nastavlja Šarsko-pindskim sustavom (Đeravica, 2656 m); krajnji SI dio države pripada Karpatsko-balkanskomu gorju; u središtu države ostaci su staroga Rodopskoga gorja (Kopaonik, 2016 m); na JZ usko Crnogorsko primorje. Klima je u Crnogorskom primorju sredozemna, u unutrašnjosti planinska, na S umjereno kontinentalna. Rijeke: Dunav, Tisa, Tamiš, Sava, Drina, Velika morava, Timok, Morača. Najveće jezero Skadarsko (dijeli ga s Albanijom). Vegetacija se sastoji od listopadnih šuma (grab, cer), u planinskim predjelima miješane i crnogorične šume, u Crnogorskom primorju sredozemna vegetacija, u Vojvodini stepa. Pučanstvo: Srbi (63%), Albanci (17%), Crnogorci (5%), Mađari (3%), Muslimani (3%), Hrvati (2% u Vojvodini i Boki kotorskoj). Sveučilište u Beogradu, Kragujevcu i Nišu. Poljodjelstvo: pšenica, kukuruz, ječam, šećerna repa, suncokret, soja, duhan, voće, povrće, vinova loza. Stočarstvo; svinje, ovce, goveda. šumarstvo. Ležišta lignita i kamenoga ugljena, ruda bakra, olova, cinka, boksita, magnezita. Obojena metalurgija (bakar), kem., elektronička industrija, proizvodnja motornih vozila, poljodjelačkih strojeva, tekst., prehr. industrija. Turizam. Gl. morska luka: Bar, riječna pristaništa: Beograd, Novi Sad, Smederevo. Zračne luke: Beograd, Niš i Podgorica. pov Vodstvo SR → Jugoslavije, → Srbije i → Crne Gore, uz sudjelovanje Europske unije, 14. 3. 2002. dogovara stvaranje nove državne zajednice koja je nazvana Srbija i Crna Gora. Nakon V. Koštunice, od ožujka 2003. predsjednik je Svetozar Marović (član vodstva Demokratske partije socijalista Crne Gore, koja zagovara crnogorsku neovisnost). Osamostaljenjem Crne Gore 2006. SiCG prestaje postojati.