Malezija značenje

Malezija, država u JI Aziji; sastoji se od kopnenoga dijela (Zapadna M.) koji obuhvaća Malajski poluotok (131 689 km2) i otočnoga dijela (Istočna M.) Sabah (73 620 km2) i Sarawak (124 449 km2) na otoku Borneu; 329 758 km2, 23 274 690 st. Sr. dio Zapadne M. je gorovit (Tahan 2187 m) a obalni nizinski. Klima tropska s utjecajem monsuna. Vegetacija se sastoji od vazdazelenih trop. šuma. Pučanstvo: Malajci (65,1%), Kinezi (26%), Indijci (7,7%) i dr. Muslimani (60,4%), budisti (19,2), hinduisti, taoisti. Službeni jezik malajski; govori se također engleski, kineski, tamilski. Gl. grad Kuala lumpur, ostali veći gradovi Ipoh, Kelang Johor Bahru, Petaling Jaya, Shah Alam, Kota Kinabalu. Uzgajaju se riža, kokosova i uljna palma, manioka, banane, kikiriki, duhan, čaj, kava, kakovac, ananas i kukuruz. Šume pokrivaju o. 60% teritorija; velike plantaže kaučukovca. Stočarstvo. Ležišta rude kositra, željeza, boksita, mangana, kolumbita i ilmenita. Brodogradnja; tvornice lokomotiva i vagona, cementa, duhana, voćnih (ananas) konzervi, ljuštionice riže i tvornice ulja. Najveće luke: Port Kelang, Pinang (Georgetown), Johor Pasir Guadang, Kuantan, Kota Kanibalu, Kuching. Gl. zračne luke: Kuala Lumpur, Pinang i Johor Bahru. – pov Od 8. do 13. st. Malajski je poluotok pod vlašću budističke države Sri Vijaya sa središtem na Sumatri. Prodorom arap. utjecaja M. je islamizirana. Portugalci su osvojili Malaccu (danas Melaka) 1511., ali su ih u 17. st. protjerali Nizozemci. Britanci su 1786. stekli Penang, 1819. Singapur, 1824. Malaccu i stvorili 1867. od tih teritorija koloniju Straits Settlements. Stekavši protektorat (1895) nad nizom malajskih država, zavladali su cijelom Malezijom, koja je 1941–45. pod jap. okupacijom. 1945. Britanci su stvorili Uniju malajskih država, a 1948. Malajsku Federaciju koja je 31. 8. 1957. proglašena neovisnom državom. Države Malajske Federacije te Sabah, Sarawak i Singapur udružile su se 1963. u Malezijsku federaciju (Maleziju). 1965. iz Malezijske Federacije sporazumno je istupio Singapur, kao neovisna država. 1967. M. je među osnivačima Asean-a. 1969–71. trajalo je izvanredno stanje, proglašeno nakon napada na pripadnike gospodarski utjecajne kineske manjine u Kuala Lumpuru. Povremeni etnički sukobi 1970-ih i 1980-ih. Politička stabilnost i gospodarski razvoj ostvareni su pod premijerom Mahathirom bin Mohamadom, koji je bio na vlasti 1981–2003. Predvodio je stranku Ujedinjenu malajsku nacionalnu organizaciju, iz čijih redova je i premijer Abdullah Ahmad Badawi, na položaju od 2003.