geografska otkrića značenje

geografska otkrića, otkrivanje i istraživanje nepoznatih krajeva Zemlje kroz putovanja trg. i pomorskih, a od 17. st. i znanstvenih ekspedicija. Prvi poznati istraživači (← 3. tisućljeće) potječu sa Sredozemlja: Feničani, Kartažani, Egipćani, Grci i Rimljani. Do 15. st. otkriveno je 21% kopna i 7% površine mora. Upotreba magnetskoga kompasa i astrolaba olakšala je i ubrzala putovanja u 15. i 16. st. (doba »velikih geogr. otkrića«); poč. 17. st. poznato je 49% kopna i 52% mora. Pronalaskom dalekozora, sekstanta i razvojem brodogradnje putovanja postaju sve više znanstvena. Krajem 18. st. poznato je 60% kopna i 92% mora. Osvajanjem Južnoga pola 1911. završeno je otkrivanje i istraživanje nepoznatih krajeva Zemlje. GEOGRAFSKA OTKRIĆA (IZbor) o. ← 595. Feničani oplovili Afriku od I prema Z o. ← 450. Kartažanin Himilkon doplovio do Bretanje i Britanije o. ← 330. Piteja iz Massalije (Marseille) istraživao Britaniju i plovio do Thule (Island ili sr. Norveška) o. ← 327. Aleksandar Veliki došao do Indije 166. poslanstvo rim. cara stiglo morem do Kine 795. irski svećenici otkrili Island 982. Norman Erik crveni stigao na Grenland 1000. Norman Leif Eriksson otkrio Sjevernu Ameriku (Vinland) 1271–95. Marco Polo putovao Azijom (Kina, Mongolija, Indokina, Indija) 1488. B. Dias (Díaz) oplovio Rt dobre nade (Afrika) 1492–98. K. Kolumbo otkrio Ameriku: otok Guanahami, Kubu, Hispaniolu, Male Antile, obalu Venezuele i Hondurasa 1497. J. i S. Cabot doplovili uz I obalu Sjeverne Amerike do Newfoundlanda i Labradora 1497–98. V. da Gama otkrio morski put u Indiju oko Afrike 1500. P. A. Cabral otkrio i osvojio Brazil 1501–02. A. Vespucci plovio uz I obalu Južne Amerike; otkrio ušće Río de la Plate 1513. V. N. Balboa prešao Dairensku (Panamsku) prevlaku i došao na obalu Tihoga oceana 1519. H. Cortés osvojio državu Azteka (Meksiko) 1519–22. ekspedicija F. Magellana oplovila Zemlju; otkriven morski prolaz iz Atlantika u Tihi ocean 1532. F. Pizarro osvojio državu Inka (Peru) 1542. Portugalci se iskrcali na obalu J Japana 1578–80. F. Drake oplovio Južnu i Sjevernu Ameriku 1606. W. Janszoon otkrio Australiju (zaljev Carpentaria) 1606. L. V. de Torres otkrio prolaz između Nove Gvineje i Australije 1609–10. H. Hudson istraživao SI obalu Sjeverne Amerike (Hudsonov zaljev) 1642. A. J. Tasman otkrio Van Diemenovu Zemlju (otok Tasmanija), Novi zeland (Južni otok), Tongu, Fiji i Bismarckov arhipelag 1648. S. I. Dežnjev otkrio morski prolaz između Amerike i Azije 1728. V. J. Bering ponovno otkrio morski prolaz između Amerike i Azije 1768–79. J. Cook prvi oplovio Zemlju od Z prema I, utvrdio da se Novi Zeland sastoji od 2 otoka; otkrio Havaje 1798–1802. M. Flinders istraživao J obalu Australije 1799–1804. A. Humboldt istraživao Južnu Ameriku i sr. Aziju 1819–21. F. Bellingshausen prvi ugledao Antarktiku 1849–79. D. Livingston istraživao sr. Afriku (izvorište Konga, Viktorijini slapovi) 1849–55. H. Barth putovao kroz Saharu 1850. R. MacClure otkrio Sjeverozapadni prolaz 1871–77. H. M. Stanley istraživao porječje Konga 1893–96. F. Nansen istraživao Arktik; ustanovio da je Sjeverni pol točka u moru 1903–06. R. Amundsen prvi prošao cijelim Sjeverozapadnim prolazom 1909. R. Peary stigao na Sjeverni pol 1911. R. Amundsen došao do Južnoga pola