Austro-Ugarska značenje

Austro-Ugarska, naziv Habsburške monarhije od nagodbe s Ugarskom (1867) do 1918. Na teritoriju od 676 616 km2 živjelo je (1910) 51 356 465 st. (od toga o. 12 mil. Nijemaca, o. 10 mil. Madžara, o. 24 mil. Slavena i o. 5 mil. dr. narodnosti). Stvaranje A.-U. bilo je posljedica duboke nac. i soc. krize feudalno-apsolutističke Austrije i njezinih vanjskih poraza, koji su je prisilili da pristane na dvojni sustav države. Granicom na rijeci Leithi zemlja je podijeljena na austr. dio (Gornja i Donja Austrija, Tirol s Vorarlbergom, Štajerska, Koruška, Kranjska, Gorica, Gradiška, Trst, Istra, Dalmacija, Češka, Moravska, Šleska, Galicija i Bukovina) i ug. dio (Madžarska s pripojenom Sedmogradskom i samostalnom Hrvatskom). Bosna i hercegovina (okupirana 1878., anektirana 1908) potpala je pod zajedničku austroug. upravu. Izgrađena na austro-madž. hegemoniji te razdirana unutarnjim nac. i soc. suprotnostima, A.-U. je slomljena revoluc. gibanjima iznutra i pobjedom Antante u I. svj. ratu. Na njezinim ruševinama nastale su 1918. nove države: Austrija, Madžarska, Država SHS i Čehoslovačka; Poljska je pripojila Galiciju.