Srijem značenje

Srijem, pov. regija između donjega toka Save i Dunava; obuhvaća I dio Hrvatske i JZ dio Vojvodine (Srbija); 6866 km2, o. 400 000 st. Nizinski kraj, najviši ispon Fruška gora (538 m). Poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo. Lovišta divljači. Veća naselja: Vinkovci, Vukovar, Srijemska mitrovica, Šid, Ruma. – pov Za Rimljana isprva dio Donje Panonije, od 297. u sastavu Druge (ili Srijemske) Panonije s gl. gradom Sirmiumom. Nakon propasti Zapadnorimskoga Carstva (476) pod vlašću Gepida, Gota, Langobarda, Avara, Bugara, Bizanta, a od 1071. Arpadovića. Po adm. podjeli hrv.-ug. države u 13. st. postao Srijemska (ili Vukovarska) županija i bio najistočniji dio Kraljevine Slavonije. Radi obrane od Turaka darivali su u 15. st. hrv.-ug. kraljevi srp. despotima i plemstvu posjede u S., ali je on 1521. potpao pod Turke. Nakon Karlovačkoga mira (1699) pripao je Austriji SZ dio Srijema, a 1716. i njegov JI dio, gdje je formirana Posavska i Podunavska vojna krajina; 1745. izdvojeno je područje Vukovara, Iloka i Rume te stavljeno pod hrv. civilnu upravu. Srijemska županija, kao dio Kraljevstva Slavonije, pripala je tada banskoj vlasti u Zagrebu. 1849–60. priključeni su kotari Ilok i Ruma Vojvodini, a potom vraćeni Hrvatskoj, kojoj je nakon ukidanja Vojne krajine (1881) pripao cijeli Srijem. U Kraljevini Jugoslaviji, nakon ukidanja pokrajinske uprave u Zagrebu, S. je od 1924. u sastavu Vukovarske oblasti; od 1929. u sastavu Dunavske i Savske banovine i Uprave grada Beograda; 1939–41. u sastavu Dunavske banovine i Banovine Hrvatske. U SFRJ dio SAP Vojvodine, odn. SR Srbije. Nakon agresije na Hrvatsku 1991. srpske snage su okupirale veći dio Z Srijema a nesrp. stanovništvo istjerali. Sporazumima u Daytonu (studeni 1995) predviđena je mirna reintegracija Z Srijema u Hrvatsku, koja je okončana početkom 1998.