Pariz značenje

Pariz (franc. Paris), gl. grad Francuske, kult., polit. i ekon. središte na obalama Seine u Pariškom bazenu; 2 147 857 st. (s predgrađima 9 644 507 st.). Najstarija jezgra (ant. Lutetia) na otoku usred Seine Île de la Cité s katedralom Notre-dame. P. je stjecište međunar. putova sa 9 gl. želj. pruga, te zrakoplovnim linijama (zračne luke Orly, Roissy-en-France i Le Bourget). Na J obali Seine nalaze se: Latinska četvrt sa sveučilištem Sorbonneom, umj. četvrt Montparnasse, Panthéon, Luksemburški park, Dôme des Invalides, Champs de Mars s Eiffelovim tornjem. Ističu se trgovi Place de la Concorde, Place de l’Étoile sa Slavolukom pobjede i Grobom neznanoga junaka, Place Vendôme i dr., parkovi i šetališta (Tuileries, Luxembourg, Champ de Mars, Bois de Boulogne, Champs-Élysées). P. je sjedište franc. vlade i najviših drž. ustanova. Uz Sorbonnu ima mnogo visokih škola, akademija i istraživačkih instituta, knjižnica Bibliothèque Nationale, više muzeja i kazališta, opera. Razvijene su gotovo sve grane industrije pa je P. ind. i financ. središte Francuske. – pov Naselje keltskoga naroda (plemena) Parisii; u ← 1. st. rim. Lutetia (Lutetia Parisiorum); od 5. st. pod Francima; prijestolnica Francuske za Merovinga (6. st.), ponovno od 10. st. (dinastija Kapetovića). Od 12. st. P. je već istaknuto kult. središte Z Europe. Pod upravom Engleza od 1420., a 1436. opet u vlasti franc. kralja Karla VII. God. 1572. poprište pokolja hugenota → Bartolomejska noć. Ondje je 1789. izbila Franc. revolucija, a P. je i središte revolucije 1830., 1848. i 1871 (→ Pariška komuna). 1940–44. P. je pod njem. okupacijom te je u to doba i jedno od središta pokreta otpora. Oslobođen 25. 8. 1944.