Moravska značenje

Moravska, pov.-geogr. regija na I Češke; 26 094 km2, o. 4 mil. st. Gl. središte Brno; veći gradovi Ostrava, Olomouc. Administrativno je podijeljena na pokrajine Sjevernu i Južnu Moravsku. M. zauzima porječje Morave, između Češko-moravskoga visočja na Z, Sudeta na S i Karpata na I. Poljodjelstvo (žitarice, šećerna repa, hmelj). Ležišta ugljena. Kovinarstvo, tekst. ind. – pov U antici naseljena keltskim Bojima pa (od ← 1. st.) germanskim Kvadima, a od 5. i 6. st. Slavenima. U 7. st. u savezu slav. plemena pod Samom, ali se nakon njegove smrti izdvaja u zasebnu državu. U 9. st. tvori jezgru Velikomoravske države pod knezovima Mojmirom I., Rastislavom, Svatoplukom i Mojmirom II (830–906). Kada je za Rastislava Moravskoj zaprijetila opasnost od germanizacije, knez je odlučio stvoriti vlastitu slav. crkvu, pa mu je Bizant poslao Konstantina i Metodija. Od 10. st. pod vlašću Ugarske (907–955), Češke (955–1003), pa Poljske (1003–29) i Njemačkoga Carstva (1182–97). U 15. st. u njoj se razvio husitizam. 1526. zajedno s Češkom došla pod Habsburgovce, 1849. posebna austr. krunska zemlja s vlastitim saborom; 1918. ušla u sastav Čehoslovačke; 1939. uklopljena u Češkomoravski protektorat (dio je prema Münchenskom sporazumu 1938. pripao Njemačkoj); oslobođena 1945; otada u sklopu Čehoslovačke, od 1993. Češke.