Mauretanija značenje

Mauretanija, država u SZ Africi; 1 030 700 km2, 2 508 159 st. Leži u Z dijelu Sahare koja se ondje spušta prema Atlantskom oceanu. Sastoji se od niskoga primorja, visokoga ravnjaka Adrar i visočja Tagant. Klima polupustinjska i pustinjska; vegetacija stepska i pustinjska. Stanovnici Mauri (»Araboberberi«), Arapi i crnci (narodi Volof, Sarakolé, Tukuler ili Tukulor) bave se nomadskim stočarstvom. Naselja su gušća samo u primorju i uz rijeku Senegal. Gl. grad Nouakchott. Službeni jezik arapski, a govore se francuski, fulpski i volofski. Uzgaja se sirak, proso, kukuruz, datulje; proizvodnja arapske gume; razvijeno ribarstvo na pučini; stočarstvo je nomadsko. Ležišta ruda željeza i bakra, soli, gipsa, fosfata i ilmenita. Prehr. i cementna ind., rafinerija nafte. Gl. luke Nouadhibou, Nouakchott. Zračne luke: Nouakchott, Nouadhibou. – pov U antici se Mauretanijom zvalo područje današnjega Maroka i dijela Alžira; Mauretaniju prvi spominje Salustije u djelu O Jugurtinu ratu (← 111. do ← 106). Za Klaudija, M. je pretvorena u dvije rim. provincije: M. Caesariensis i M. Tingitana; od 5. st. pod vlašću Vandala, u 8. st. pod Arapima. Od 15. do 19. st. pod marokanskim vladarima. Od 1920. franc. kolonija, 1958. postala autonomnom državom u okviru Francuske Zajednice; od 1960. neovisna republika. Moktar Ould Daddah bio je predsjednik 1960–78 (1965. uvodi jednostranački režim). 1975–76. M. je okupirala dio Zapadne Sahare (povlači se 1979). Državnim udarom 1978. započinje razdoblje polit. nestabilnosti s čestim smjenama vlasti; drž. udarom 1984. vlast preuzima pukovnik Maaouya Ould Sidi Ahmed Taya. Ograničena demokratizacija početkom je 1990-ih; Sidi Ahmed Taya izabran je za predsjednika 1992 (reizabran je 1997. i 2003). Poč. 2000-ih zabranjene su pojedine opozicijske stranke; 2003. unutrašnje su borbe s radikalnim islamističkim skupinama (uz neuspjeli pokušaj drž. udara).