Mars značenje

Mars, vanjski planet Sunčeva sustava, srednja udaljenost od Sunca 227,9 mil. km, period revolucije 687 dana, rotacije 24h 37min. Polumjer 3393 km, masa 0,64 · 1024 kg (0,1 mase Zemlje), srednja gustoća 3,94 · 10–3 kg/m3. Prirodni sateliti Fobos i Deimos. M. ima rijetku atmosferu (površinski tlak 1% Zemljina), uglavnom od ugljikova dioksida. Ljeti temperatura prije izlaska Sunca na ekvatoru iznosi –111 °C a +26 °C u podne. M. ima polarne kape: S se sastoji od leda, a J pretežito od smrznuta ugljikova dioksida. Veći dio J hemisfere nalazi se iznad normalne razine i izbrazdan je mnogobrojnim kraterima; S hemisfera je niža i manje izbrazdana kraterima; karakteristični su veliki ugasli štitasti vulkani, visoki do 26 km, promjera do 600 km, te kanjoni dugi do 4000 km i duboki o. 3000 m i kanali dužine nekoliko stotina km, široki o. 10 km, vjerojatno nastali pod utjecajem voda u dalekoj prošlosti kada je klima na M. bila drugačija. Zamijećeni su i oblaci nad visoravnima i magle nad nizinama. Površina M. je prekrivena crvenkastom prašinom. Istraživanja tla sondama Viking opovrgla su postojanje bilo kakvih tragova primitivnih oblika života. Am. letjelica Mariner 4 prva je prošla pokraj Marsa i poslala znanstvene podatke i snimke njegove površine (15. 7. 1965). Mariner 9 prvi je ušao u stazu oko Marsa i o. godinu dana na Zemlju emitirao 7329 snimaka površine te Marsovih satelita. Am. letjelice Viking 1 i 2 prve su poslale znanstvene podatke i snimke s površine Marsa (1976) na kojoj su funkcionirale više godina