Marija značenje

Marija, sv. (o. ← 20 – o. 35), Isusova majka; u crkv. jezičnoj uporabi su također sinonimni nazivi Blažena djevica marija, Majka božja, Gospa (Naša Gospa), Sveta Marija i dr. U novozavjetnom navještaju ona je predstavljena kao majka Isusova, koga je začela po Duhu Svetomu, potom se spominje za Isusova javnoga djelovanja (svadba u Kani), stajala je pod križem na Golgoti a pripadala je prvoj zajednici vjernika. M. je štovana već u prvoj Crkvi. Na Efeškom koncilu 431. proglašena je dogma (protiv nestorijanaca) po kojoj je M. Majka Božja (u istočnim crkvama rabi se izraz Bogorodica, grč. Theotokos) jer je dijete Isus druga osoba Presv. Trojstva. Iz te dogme razvila je kat. teologija nauk o Mariji (mariologija), dogme Bezgrješnoga začeća i Uznesenja Marijina na nebo te posebnu vrstu čašćenja Marije (hiperduliju) koje nadilazi čašćenje ostalih svetaca (dulia). II. vatikanski koncil je dogme o Blaženoj Djevici Mariji teološki vezao uz otkupiteljsko djelo Isusa Krista. Marijin kult dolazi do izražaja u mnogobrojnim svetkovinama, u velikom broju njoj posvećenih crkava i samostana, te mnogobrojnim, muškim i ženskim zajednicama prozvanih njezinim imenom. Osobit su fenomen hodočasničke crkve Marijinih ukazanja (Fatima, Lurd, Međugorje). M. zauzima važno mjesto unutar ikonografije, glazbe te pjesničkoga i scenskoga stvaralaštva ostavši inspiracijom generacijama stvaratelja (slike, kipovi, pjesme, instrumentalna i vokalna glazba).