Mali značenje

Mali, država u Z Africi; 1 240 192 km2, 10 951 176 st. Gl. grad Bamako. Obuhvaća visoki pol.pustinjski ravnjak, kojemu je na SI gorje Adrar Iforas. Klima pretežito polupustinjska, u Z dijelu tropska. Biljni pokrov: savane, stepe i polupustinje. Krajevi uz rijeku Niger i njegove pritoke umjetno se natapaju. Pučanstvo: Bambara (30,6%), Senufo (10,5%), Fulbe ili Fulani (9,6%), Soninke (7,4%), Tuarezi (7%), Songhai (6,3%) i dr. Službeni jezik francuski. Poljodjelstvo: pamuk, sirak, kikiriki, riža, kukuruz, manioka, duhan. Šume pokrivaju 7% teritorija. Stočarstvo: ovce, koze, goveda, deve, magarci, konji. Ribarstvo. Rudarstvo: ležišta soli, fosfata i zlata. Ind. tekstila, obuće, cementa, cigareta, kemikalija; preradba poljoprivr. proizvoda. Rijeka Niger plovna je 1815 km. Međunar. zračne luke Bamako i Mopti. – pov Stara musl. država M. (11. st. – 1670) prostirala se na području gornjega Senegala i Nigera; vrhunac moći poč. 14. st., nakon toga dolazi do slabljenja. U drugoj pol. 19. st. počelo franc. osvajanje; 1899. M. je postao franc. kolonija Gornji Senegal–Niger, a 1904–58., kao Francuski Sudan, pripadao je Francuskoj Zapadnoj Africi. 1958. Autonomna Republika u sastavu Francuske Zajednice. 1959. Francuski Sudan i Senegal ujedinili su se u Federaciju Mali, iz koje je istupanjem Senegala (1960) nastala neovisna Republika Mali. 1960–68. predsjednik je bio Modibo Keita, koji uspostavlja socijalistički režim. Nakon državnoga udara 1968. vlast je preuzeo Moussa Traoré (1979. obnavlja civilnu vladavinu i ostaje predsjednik). Pobunjeničke skupine iz redova Tuarega djelovale su poč. 1990-ih. Nakon drž. udara 1991. vlast preuzima Amadou Toumani Touré; slijedila je demokratizacija, a 1992. za predsj. je izabran Alpha Oumar Konaré (reizabran 1997). Poslije izbora 2002. predsjednik je A. T. Touré.