Malavi značenje

Malavi, država u JI Africi; 118 484 km2, 9 933 868 st. Gl. grad Lilongwe, najveći Blantyre. Obuhvaća 900–1800 m visoke ravnjake S i Z od jezera Nyasa, koji se prema I i J spuštaju u dolinu rijeke Shire i jezera Nyasa. Na JI je gorje Mulanje (3002 m). Klima tropska. Rijeka Shire otječe iz jezera Nyasa u Zambezi. Biljni pokrov: savana i galerijske šume. Pučanstvo: Chewa i Nyanja (69,9%), Yao (10,1%), Lomwe (2,4%) i dr. Službeni jezik engleski; razgovorni čičeva; govori se činjandža i dr. Sveuč. imaju Zomba i Mzuzu. Ratarstvo: duhan, pamuk, čaj, kikiriki, kukuruz, sirak, manioka, banane. šumarstvo. Stočarstvo: goveda, koze, ovce, svinje. Ribarstvo. Ležišta ugljena, boksita i urana. Ind. duhana, cementa, obuće, papira, umjetnoga gnojiva, šećera i piva. Gl. zračne luke Blantyre i Lilongwe. – pov Starosjedilački Bantu-narodi u 15–17. st. organizirani su u državu plemenskoga saveza Malavi, koja se prostirala i na susjedna područja Zambije, Rodezije i Tanzanije. Sjeveroistočna plemena bila su pod arap. utjecajem (17–19. st.). Prodiranje Britanaca osigurano je brit.-njem. (1890) i brit.-port. (1891) ugovorom o razgraničenju, pa je 1891. Velika Britanija proglasila M. protektoratom i prozvala ga Njasa (1907. nazvan Nyassaland). Od sredine 1940-ih antikolonijalističku borbu predvodi Afrički narodni kongres Njase (NANC); protivi se brit. stvaranju Federacije Rodezije i Njase (proglašene 1953). NANC je zabranjen 1959., a njegov lider Hastings Kamuzu Banda zatvoren; iste godine stvorena je Malavijska kongresna stranka (MCP) koja nastavlja oslobodilački program NANC-a. Autonomija je ostvarena 1961., a poslije sporazumnoga istupanja iz federacije s Rodezijom (potkraj 1963), 1964. proglašena je nezavisnost te je Njasa preimenovana u Malavi. S proglašenjem republike 1966. predsjednik postaje H. K. Banda, lider MCP-a (od 1963. premijer). Njegov autokratski režim održao se do 1994., kada je za predsj. izabran Bakili Muluzi (reizabran je 1999). Od 2004. predsj. je Bingu wa Mutharika.